Kronična bol je ozbiljna i složena bolest koja utječe na sve više ljudi u Europi. Prema podacima, jedna od pet odraslih osoba ima neki oblik kronične boli. Osobe koje pate od ove bolesti često se suočavaju s nizom simptoma, sindroma i komplikacija koji značajno utječu na njihovu kvalitetu života.
Bol koja traje više od 3-6 mjeseci, bilo kontinuirana ili ponavljajuća, definira se kao kronična. Najučestaliji bolni sindromi su bol u leđima, bol zbog osteoartritisa, dijabetička neuropatija, reumatoidni artritis te bol zbog karcinoma. Procjena je da četiri od pet osoba barem jednom tijekom života dožive bolni sindrom donjeg dijela leđa, tzv. low back pain.
Kompleksnost kronične boli zahtjeva multidisciplinarni pristup liječenju, a u novije vrijeme sve je više dokaza o potencijalu prehrane u kontroli kronične boli.
Zajedničko obilježje većine stanja kronične boli je prisutnost kronične upale kao posljedice dugotrajne aktivacije imunološkog sustava, a samim time i povišenih razina proupalnih citokina u krvi i tkivu te C-reaktivnog proteina (CRP), upalnog markera u krvi. S obzirom na to da hrana može utjecati na aktivnost imunološkog sustava, način prehrane može indirektno utjecati i na smanjenje upale i boli.
Pozitivni učinci kod kronične boli postižu se:
- Mediteranskom prehranom
- Ciljanom suplementacijom
- Redovitom konzumacijom obroka
- Redukcijom tjelesne mase (ukoliko postoji potreba)
Mediteranska prehrana
Zapadnjački tip prehrane jedan je od glavnih uzroka kroničnih bolesti današnjice. Podrazumijeva visok unos zasićenih masti, škroba, šećera, mesnih prerađevina te smanjen unos prehrambenih vlakana, voća i povrća. Upravo takve prehrambene navike i povećan udio masnog tkiva mogu dovesti do aktivacije imunološkog sustava, povećanog stvaranja proupalnih medijatora te posljedičnog jačanja osjeta boli.
Za razliku od zapadnjačke prehrane, mediteranska prehrana veže se uz niz blagotvornih učinaka na zdravlje i kronične bolesti, između ostalog i kroničnu bol. Mediteranska prehrana okarakterizirana je visokim unosom ribe, cjelovitih žitarica, voća, leguminoza, povrća te maslinovog ulja kao glavnog izvora masnoća. Određene vrste namirnica i pojedini nutrijenti imaju direktan učinak na imunološki sustav, poglavito preko djelovanja na smanjenje ili povećanje razina proupalnih citokina. Povećanje unosa hrane koja smanjuje upalu te izbjegavanje hrane koja doprinosi istoj rezultira ublažavanjem osjećaja boli te smanjenjem oksidativnog stresa, a u konačnici boljom kontrolom kronične boli.
Općenito je korisno da je omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u prehrani otprilike 1:4, međutim suvremena prehrana sastoji od 15-20 puta veće količine omega-6 masnih kiselina u odnosu na omega-3. Upravo previsok unos omega-6 masnih kiselina doprinosi kroničnoj upali, dok omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upale i jačanju imunološkog sustava. Istraživanja potvrđuju antiinflamatorni učinak, naime u bolesnika s reumatoidnim artritisom suplementacija s omega-3 masnim kiselinama rezultirala je smanjenjem broja bolnih i otečenih zglobova, jutarnje ukočenosti, intenziteta boli u zglobovima te konzumacije nesteroidnih protuupalnih lijekova. Glavni prehrambeni izvori omega-3 masnih kiselina su plava riba (sardina, skuša, tuna, losos, inćuni, haringa), alge, plodovi mora, sjemenke i orašasti plodovi. Pokušajte konzumirati minimalno 2 obroka plave ribe tjedno.
Hrana i ekstrakti bogati polifenolima također pokazuju antioksidativna i antiupalna svojstva. To su spojevi koje nalazimo u voću, povrću, sjemenkama, medu, čaju, kavi i vinu. Naringin, prisutan u citrusnom voću (grejp) te genistein iz soje, utječu na supresiju gena za proupalne citokine u imunološkim stanicama. Kvercetin kojim obiluju bobičasto voće, luk, jabuke te brokula, ima antinociceptivno djelovanje te može smanjiti hiperalgeziju povezanu s upalom. Utvrđeno je kako voće bogato antocijanidinima, posebno borovnice, smanjuju razine CRP-a i određenih proupalnih citokina. Neka u svakom glavnom obroku polovica vašeg tanjura bude prekrivena povrćem ili voćem te ih pokušajte uključiti kao međuobrok.
Vitamini i minerali
Važno je spriječiti deficite vitamina i minerala. Uobičajeni nedostaci mikronutrijenata kod ljudi koji osjećaju bol uključuju vitamin D, vitamin B12 i magnezij. Konzumirajte širok raspon hrane bogate hranjivim tvarima kako biste bili sigurni da zadovoljavate svoje potrebe za vitaminima i mineralima. Konkretno, meso, riba i mliječni proizvodi su dobri izvori vitamina B12, riba i jaja vitamina D, a zeleno lisnato povrće i cjelovite žitarice bogate su magnezijem. Vitamin D također se može dobiti izlaganjem suncu.
Redovita konzumacija obroka
Glad utječe na percepciju boli, dovodeći do smanjenja praga i tolerancije boli, stoga je važna redovita konzumacija obroka. Produljeno razdoblje posta preko hormona grelina može rezultirati povedanjem broja epizoda prejedanja.
Redukcija tjelesne mase
Pretilost je jedan od važnijih čimbenika koji doprinosi razvoju niza kroničnih bolnih stanja poput fibromijalgije, ishijalgije, kronične glavobolje, boli u vratu, leđima ili ramenima. Istraživanjima je utvrđeno kako pretilost pozitivno korelira s incidencijom i intenzitetom boli. Redukcija tjelesne mase, posebice visceralnog masnog tkiva te povećanje fizičke aktivnosti dovode do smanjenja razina upalnih markera i bolje učinkovitosti tretmana liječenja. Pozitivni učinci očituju se u smanjenju boli i problema vezanih uz bol kao što su depresija, poremećaj spavanja, umor i fizičko preopterećenje.
Optimizacija prehrane i prehrambenih navika samo su dio multidisciplinarnog pristupa liječenju ovog zdravstvenog problema, ali uvelike doprinose zdravlju i ukupnoj kvaliteti života osoba koje pate od kronične boli.
Važno je napomenuti da pristup prehrani mora, kao i svako idealno liječenje, biti potpuno individualiziran, uzimajući u obzir sve čimbenike koji će kod svakog pacijenta biti različiti.